Početna
Knjige
Humanističke znanosti
povijest
hrvatska
Spomenica na kaptolske obrtne cehove u Zagrebu
Horvat, Rudolf (sastavio): Spomenica na kaptolske obrtne cehove u Zagrebu
Autor:
Horvat, Rudolf (sastavio)
Šifra: 717-19-23
Izdavač: Tiskara braće Kralj, Zagreb
Godina izdanja: 1936
Dimenzije: 14,00 x 20,00 cm.
Opseg: 212 stranica.
Uvez: meki, kartonski.
Stanje knjige: dobro, s patinom vremena. Mjestimice požutjela.
Izdaje se na uspomenu stogodišnjeg opstanka 1835-1935 I. hrvatskog gradjanskog kaptolskog pogrebnog društva u Zagrebu.
Iz uvoda:
Patentom kralja Franje Josipa od 7. rujna 1850. ujedinjeni su razni dijelovi grada Zagreba. Kralj je naime odredio, da se u jedan jedini slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb udruže sve jurisdikcije (oblasti), koje su dotle postojale na teritoriju grada Zagreba. Potok Medvešćak, koji je tada tekao današnjom Tkalčićevom ulicom i Pod Zidom, dijelio je tadašnju slobodnu i kraljevsku varoš Zagreb od područja biskupske i kaptolske jurisdikcije. Pod biskupsku jurisdikciju spadale su Vlaška ulica i Laščina, a pod kaptolsku jurisdikciju Kaptol, Dolac, Novaves, Opatovina, Skalinska ulica i zapadna strana Potoka (današnje Tkalčićeve ulice). Sav gornji i donji grad pripadahu slobodnoj i kraljevskoj varoši Zagrebu, kojemu pripadahu takodjer neka sela, poimence: Trnje, Horvati, Črnomerec, Fraterščica i Gračane.
Na području slobodne i kraljevske varoši, t. j. u gornjem i donjem gradu razvilo se 10 cehova, poimence: krznarski, krojački, gumbarski, čižmarski, postolarski, mesarski, stolarski, zidarski, remenarski i »Veliki ceh«. Obrtnici, koji stanovahu na području kaptolske oblasti, ne htjedoše stupiti u cehove, koji spadaju pod gradsko poglavarstvo u gornjem gradu. Oni su voljeli organizirati posebne svoje cehove, koji će se pokoravati samo nadzoru kanonika zagrebačkih. ...
Opseg: 212 stranica.
Uvez: meki, kartonski.
Stanje knjige: dobro, s patinom vremena. Mjestimice požutjela.
Izdaje se na uspomenu stogodišnjeg opstanka 1835-1935 I. hrvatskog gradjanskog kaptolskog pogrebnog društva u Zagrebu.
Iz uvoda:
Patentom kralja Franje Josipa od 7. rujna 1850. ujedinjeni su razni dijelovi grada Zagreba. Kralj je naime odredio, da se u jedan jedini slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb udruže sve jurisdikcije (oblasti), koje su dotle postojale na teritoriju grada Zagreba. Potok Medvešćak, koji je tada tekao današnjom Tkalčićevom ulicom i Pod Zidom, dijelio je tadašnju slobodnu i kraljevsku varoš Zagreb od područja biskupske i kaptolske jurisdikcije. Pod biskupsku jurisdikciju spadale su Vlaška ulica i Laščina, a pod kaptolsku jurisdikciju Kaptol, Dolac, Novaves, Opatovina, Skalinska ulica i zapadna strana Potoka (današnje Tkalčićeve ulice). Sav gornji i donji grad pripadahu slobodnoj i kraljevskoj varoši Zagrebu, kojemu pripadahu takodjer neka sela, poimence: Trnje, Horvati, Črnomerec, Fraterščica i Gračane.
Na području slobodne i kraljevske varoši, t. j. u gornjem i donjem gradu razvilo se 10 cehova, poimence: krznarski, krojački, gumbarski, čižmarski, postolarski, mesarski, stolarski, zidarski, remenarski i »Veliki ceh«. Obrtnici, koji stanovahu na području kaptolske oblasti, ne htjedoše stupiti u cehove, koji spadaju pod gradsko poglavarstvo u gornjem gradu. Oni su voljeli organizirati posebne svoje cehove, koji će se pokoravati samo nadzoru kanonika zagrebačkih. ...
Pogledajte sve od autora:
Horvat, Rudolf (sastavio)
Pogledajte sve od nakladnika: Tiskara braće Kralj, Zagreb
Pogledajte sve iz područja:
Humanističke znanosti / povijest / hrvatska
