Početna Knjige Škrinjica s blagom faksimili i reprinti Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum

Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum

Autor: Dukljanin
Šifra: 1321-18-4
Izdavač: Matica crnogorska, Cetinje; Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb
Godina izdanja: 2003

Dimenzije: 24,50 x 31,00 cm.
Opseg: 52 nenumerirane stranice.
Uvez: tvrdi, umjetna koža.
Stanje knjige: kao nova.

Prvo reprint izdanje vatikanskog rukopisa u odnosu 1:1 (tekst 27 x 19,57 - 21,23 cm).

O knjizi:

Ljetopis Popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala u Baru, vjerojatno u drugoj polovici 12. vijeka, čiji je autor anonimni svećenik Dukljansko-barske nadbiskupije.
Paralelno sa slavenskim originalom, koji je izgubljen, nastao je i latinski prijevod, zahvaljujući čijim je prijepisima iz 17. vijeka ovaj vrijedni spomenik južnoslavenske pismenosti i sačuvan. U skladu sa stavovima latinske srednjovjekovne historiografije, autor kronike Gote i Slavene smatra istim narodom, pa svoju povijest Kraljevstva Slavena počinje doseljavanjem Gota u oblast bivše rimske provincije Prevalis (današnja Crna Gora), krajem 5. vijeka.
Kronika sadrži katalog goto-slavenskih vladara od kraja 5. do sredine 12. vijeka. Djelo opisuje zamišljeno kraljevstvo Slavena, kralja Svatopluka, koji je održao sabor na polju Dalmi, legendu o osnutku Dubrovnika, povijest Duklje i dr.

Uvodni dijelovi kronike u cjelini su nepouzdani kao povijesni izvor. Međutim, vjerodostojnost podataka koje kronika donosi za razdoblje od sredine 10. do polovine 12. vijeka, a koji se odnose na stvaranje snažnog državnog središta u Duklji pod dinastijom Vojislavljevića, u najvećoj mjeri potvrđuju strani izvori.

Literalno najuspješniji dio kronike, pravi mali ljubavni roman, čini poglavlje o životu, ljubavi i stradanju dukljanskog kneza Vladimira i njegove žene Kosare, kćerke bugarskog cara Samuila. Kronika je značajno svjedočanstvo bogatog nasljeđa srednjovjekovne "južne primorske književnosti". U njen sastav ušli su prerađeni dijelovi izgubljenih spisa - "Hronike Duklje" iz 10. vijeka, "Epa o Duklji" i "Žitija sv. Vladimira" iz 11. vijek, kao i brojne legende i predanja. Ljetopis je sastavio anonimni autor nazvan Pop Dukljanin, svećenik u gradu Baru. Prema nepotvrđenim istraživanjima Eduarda Peričića, moguće je da se radi o nadbiskupu Grguru.



Pogledajte sve od autora: Dukljanin
Pogledajte sve od nakladnika: Matica crnogorska, Cetinje; Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb
Pogledajte sve iz područja: Škrinjica s blagom / faksimili i reprinti


Česta pitanja

Pogledaj sva česta pitanja

Posljednje kupljeno