Povijest I-XX

Autor: Goldstein, Ivo (glavni urednik)
Šifra: 351-19-1
Izdavač: Europapress holding d.o.o., Zagreb
Godina izdanja: 2007

Dimenzije: 14,50 x 22,00 cm.
Opseg: 20 svezaka.
Uvez: tvrdi, plastificirani.
Stanje knjiga: odlično.

1. Prapovijest i prve civilizacije.

U 18. stoljeću prapovijest se jedva spominjala. Darwinova "borba za opstanak" dala joj je krila. Fosili praptice bili su jeftini. Godine 1940. otkrivena je špilja Lascaux s crtežima čovjeka starim 17.000 godina, prozvana "Sikstinskom kapelom prapovijesti".

2. Egipat i antička Grčka.

Legendarni Tutankhamon vladao je u tinejdžerskoj dobi. Više od 12-13 godina nisu imali ni ostali čije su mumije pronađene, poput Nefretiti, oživjele ili uskrsle iz "knjige mrtvih" hijeroglifa nađenih po piramidama. Zato su egipatske lađe tako malene, "dječje", kao prvi tenkovi.

3. Helenizam i Rimska Republika.

Od polisa, grada-države, kojim upravlja vijeće staraca u ime "demosa" (naroda), mali je korak do kora u Donizijevu kazalištu ili do Pitijskog proročišta i Akropole. Homerovi epovi žive baš kao Polikletov Dijadumen i Fidijin Bacač diska. Zatim su došli Perzijanci.

4. Rimsko Carstvo.

Rim je zavladao Italijom, a zatim uništio Kartagu. Prvi trijumvirat (Cezar, Kras, Pompej) smanjio je moć Senata i potkopao Republiku. Cezar je stvorio carstvo na republikanskim osnovama. Carstvo je bilo opsjednuto kontrolom, no nije uspjelo "ubiti" Isusa.

5. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek.

Od 476. godine i propasti Zapadnog Rimskog Carstva računa se srednji vijek koji napušta antičku tradiciju. Obilježavaju ga, s jedne strane, kristijanizacija - u Hrvata Ćiril i Metod - i razvoj feudalnog ustroja. Seljak, vitez i svećenik društveni su predvodnici.

6. Rani i razvijeni srednji vijek.

Na Karolinšku renesansu presudno je utjecao vladar franačke države Karlo Veliki. Vratio se interes za antiku, utemeljene su škole i vraćen je latinski u uporabu. Karlo dovodi učenjaka iz dalekih krajeva. Stvara se temelj jedinstvene europske kulture.

7. Razvijeni srednji vijek.

Dinastija Karolinga raspala se nakon smrti Karla Velikog (814.). Njegovi unuci podijelili su Franačku. Kult znanja je preživio. Padom Carigrada pod Turke 1453. "pada" i srednji vijek, no baština je golema. Strši poput jedne od brojnih katedrala koje su sagrađene.

8. Humanizam i renesansa, doba otkrića.

Preporod koji se događa u društvu i umjetnosti između 14. i 16. stoljeća nema para u europskoj povijesti. Širi se od Italije, preko Alpa do Amerike, a obuhvaća upravu, obrazovanje (povratak antici, klasičnoj filologiji) i sve aktivnosti ljudskog duha.

9. Počeci novog doba (16. stoljeće).

Kopernikov heliocentrični sustav zaprepastio je Vatikan i svijet. Firentinski vladar Lorenzo Veličanstveni posudio je da Vincija milanskom vojvodi Sforzi. Najveća otkrića i slikarske ljepote događali su se u despotskoj sjeni, na malenom pedlju Apenina.

10. Doba apsolutizma (17. stoljeće).

Kralj Sunce (Louis XIV.) i prljavština simboliziraju ovo vrijeme. "Država, to sam ja", ponavljao je i vodio pobjedonosne ratove. Istodobno je to "stoljeće genija" koji mijenjaju pogled ljudi na svijet. Predvodi ih I. Newton sa svoja tri zakona mehanike.

11. Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće).

Šire se epidemije (kuga), baš kao i začini. James Cook okreće granice svijeta u korist britanske vlade i Istočnoindijske kompanije. Društvo manje-više siromašnih pisaca u Parizu (Diderot, Voltaire, Rousseau) pod strogim policijskim nadzorom stvara Enciklopediju.

12. Kolonijalizam i građanske revolucije.

Neki pripisuju rast nataliteta u Engleskoj - džinu. Od polovice 18. (oko sedam milijuna stanovnika) do početka 19. stoljeća broj stanovnika višestruko je porastao. Ta je kraljevina zavladala s gotovo tri četvrtine svijeta. Bojala se jedino Francuske revolucije.

13. Napoleon, restauracija i građanske revolucije (1800. - 1848.).

Siromašni dječak s Korzike ostvario je zavidnu vojnu karijeru. Od konzula se pretvorio u cara. Želio je pokoriti Rusiju po zimi. Poražen, umro je na otoku u Atlantiku. Monarhisti i revolucionari nastavili su svoj posao s promjenjivim uspjehom i uz brojne žrtve.

14. Industrijalizacija i nacionalne revolucije (1848. - 1871.).

Dickens je opisao dimnjake i smog, većinsku bijedu prema otisku svoga vremena. U Americi je izumljen stroj za izradu čavala i satova. Parni stroj povezao je željeznicom i parobrodom kontinente. Jelačićeve Hrvate kritiziraju zbog gušenja mađarske pobune.

15. Kolonijalna carstva i imperijalizam (1871. - 1914.).

Posvuda izbijaju ratovi za sirovine. Kolonijalna engleska prevlast više nije održiva. Nizozemska, Njemačka, Francuska, pa i Italija nadmeću se oko zauzimanja dalekih teritorija. U Austro-Ugarskom Carstvu Hrvatska trpi teške udarce mađarskog nacionalizma.

16. Prvi svjetski rat i poslijeratno doba (1914. - 1936.).

Od svih carstava koja se ruše i guše u ratnom porazu, za jugoistočnu Europu najznačajniji je raspad Austro-Ugarske i stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U njemačkoj inflaciji, kako novčanoj tako i duhovnoj, s nacističkim pokretom rađa se Hitler.

17. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936. - 1945.).

U namjeri da osvoji svijet, Hitler je našao saveznike u Italiji i Japanu. Polomio je zube u Rusiji. Uspio je ostati zabilježen po zločinu kojim je nadmašio sve zločince iz povijesti - holokaustu. Kako bi porazili Japance, Amerikanci su uporabili atomsku bombu.

18. Poslijeratno doba (1945. - 1985.).

Hladni rat podijelio je cijeli svijet na dva bloka. Zapadni na čelu sa SAD-om branio je načela demokracije. SSSR je predvodio istočni, komunistički blok. Titovo "ne" Staljinu 1948. dalo je bivšoj Jugoslaviji specifičan položaj između dvije vatre. Iz toga je nastao Pokret nesvrstanih.

19. Suvremeno doba (1985. - 2005.).

Pad Berlinskog zida kao simbola komunizma obilježio je suvremeno doba. Tome su doprinijeli glasnost Gorbačova i držanje Ivana Pavla II. U ratovima na Balkanu iz Jugoslavije su nastale nove države. Teroristički napad na Ameriku dogodio se 11. rujna 2001. godine.

20. Kronologija svjetske povijesti.

Kako bi se čitatelj mogao što lakše kretati ovim iscrpnim pregledom svjetske povijesti, izdavač mu je dodao Kronologiju. Na taj je način moguće s velikom lakoćom doći do bilo kojeg podatke ili osobe, koji su važni u tisućugodišnjoj povijesti ljudskog roda.


Pogledajte sve od autora: Goldstein, Ivo (glavni urednik)
Pogledajte sve od nakladnika: Europapress holding d.o.o., Zagreb
Pogledajte sve iz područja: Humanističke znanosti / povijest / svjetska


Česta pitanja

Pogledaj sva česta pitanja

Posljednje kupljeno

Zatvori

Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. Sukladno novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka ažurirali smo naša Pravila privatnosti.

Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići.

Više o Pravilima privatnosti pročitajte ovdje.

Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.