Početna
Knjige
Numizmatika / filatelija / heraldika
Opus Insignium Armorumque / Velika grbovna knjiga I-II
Valvasor, J. W.; Ramschissl, B.: Opus Insignium Armorumque / Velika grbovna knjiga I-II
Autor:
Valvasor, J. W.; Ramschissl, B.
Šifra: 442-20-1
Izdavač: Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana
Godina izdanja: 1993
Dimenzije: 20,00 x 31,50 cm.
Opseg: 388 listova + 282 stranice + zaštitna kutija (koža/platno).
Uvez: tvrdi, kožni sa reljefnim tiskom i pozlatom na rubovima stranica i metalnim kopčama (Opus Insignium Armorumque);
tvrdi poluuvez: koža/platno (Študije).
Stanje knjiga: kao nove.
Pretisak jedne od najvrjednijih i najljepših slovenskih knjiga, autora Janeza Vajkarda Valvasora.
U knjizi su naslikana 2.033 grba: kraljeva i kraljevstva, grofova i baruna te plemića, koje je sabrao sam J V. Valvasor a oslikao ih Bartolomaeus (Jernej) Ramschissl.
Sadržaj kompleta:
I. Opus Insignium Armorumque
II. Študije/Studien/Studies:
Branko Reisp: Valvasor i njegovo vrijeme
Božo Otorepec: Valvasorova grbovna knjiga
Emilian Tevc: Bartolomej Ramschissl- slikar velikih knjiga grbova
Knjigu, koja je sačuvana u svim povijesnim olujama posljednjih 300 godina, čuva Metropolitanska knjižnica Zagrebačke nadbiskupije.
Valvasorov odbor u Slovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti sada se pobrinuo za svoj precizan faksimil: nakon pažljive analize papira, Papirnica-Radeče za njega je proizvela odgovarajući papir; uz najmoderniju lasersku tehnologiju osigurane su izvorne nijanse boja; isto vrijedi i za vrhunski ispis. Uz pomoć kožarske industrije Vrhnika, Aureo-Celje i europskog Steinbrenera iz Schardinga izrađena je autentična i vrijedna vezica za knjigu.
Sadrži i hrvatske grbove.
Preuzeto:
Valvasor [valva:'zor], Johann Weichard (slovenski Janez Vajkard), slovenski polihistor talijanskoga podrijetla (Ljubljana, 28. V. 1641 - Krško, 19. IX. 1693). Potječe iz plemićke obitelji koja je u XVI. st. došla u Kranjsku iz Bergama (Italija). Nakon studija retorike kod isusovaca u Ljubljani proputovao je Njemačku (1659), Italiju (1669), Afriku, Švicarsku i Francusku, a tijekom 1663-64. borio se protiv Osmanlija u Slavoniji u službi N. Šubića Zrinskoga. Od 1670. studirao je u Lyonu povijest, matematiku, arheologiju, magiju i alkemiju. Godine 1672. vratio se u domovinu te kupio dvorac Wagensberg (Bogenšperk) kraj Litije, u kojem je uredio bogatu zbirku skupljenu tijekom mnogobrojnih putovanja (10 000 knjiga, zbirke umjetnina, rukopisa, grafika, novca, plemićkih grbova, matematičkih instrumenata, artefakata i dr.). Dvorac je pretvorio u kulturno središte u kojem je okupljao sudionike na stvaranju geografsko-povijesno-etnografskoga djela u kojem bi dao cjelovitu sliku Kranjske, a ondje je 1678. također osnovao radionicu i tiskaru za bakrorez te je započeo izdavati kartografska, topografska i historiografska djela o Kranjskoj i Koruškoj. Među njegovim pomagačima bili su P. Vitezović Ritter i više majstora iz Nizozemske i Njemačke. Premda se 1683. ponovno borio protiv Osmanlija na čelu štajerskih odreda, vojna karijera nije mu omela znanstvenu karijeru. Tako je 1687. postao članom Royal Society u Londonu. Međutim, zbog visokih troškova morao je na koncu prodati i dvorac i sve svoje zbirke. Knjižnicu i grafičku zbirku kupio je 1690. zagrebački biskup A. I. Mikulić i time utemeljio Metropolitansku knjižnicu. Grafički se listovi nalaze u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije. Glavna djela: Topografija sadašnje Vojvodine Kranjske (Topographia ducatus Carnioliae modernae, 1679), Cjelovita topografija staroga i sadašnjega Nadvojvodstva Koruške (Topographia Archiducatus Carinthiae antiquae et modernae completa, 1681) i Slava Vojvodine Kranjske (Die Ehre des Herzogthums Crain, 1689). U njegovim su djelima grafički i povijesno obrađeni i pojedini hrvatski gradovi.
Opseg: 388 listova + 282 stranice + zaštitna kutija (koža/platno).
Uvez: tvrdi, kožni sa reljefnim tiskom i pozlatom na rubovima stranica i metalnim kopčama (Opus Insignium Armorumque);
tvrdi poluuvez: koža/platno (Študije).
Stanje knjiga: kao nove.
Pretisak jedne od najvrjednijih i najljepših slovenskih knjiga, autora Janeza Vajkarda Valvasora.
U knjizi su naslikana 2.033 grba: kraljeva i kraljevstva, grofova i baruna te plemića, koje je sabrao sam J V. Valvasor a oslikao ih Bartolomaeus (Jernej) Ramschissl.
Sadržaj kompleta:
I. Opus Insignium Armorumque
II. Študije/Studien/Studies:
Branko Reisp: Valvasor i njegovo vrijeme
Božo Otorepec: Valvasorova grbovna knjiga
Emilian Tevc: Bartolomej Ramschissl- slikar velikih knjiga grbova
Knjigu, koja je sačuvana u svim povijesnim olujama posljednjih 300 godina, čuva Metropolitanska knjižnica Zagrebačke nadbiskupije.
Valvasorov odbor u Slovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti sada se pobrinuo za svoj precizan faksimil: nakon pažljive analize papira, Papirnica-Radeče za njega je proizvela odgovarajući papir; uz najmoderniju lasersku tehnologiju osigurane su izvorne nijanse boja; isto vrijedi i za vrhunski ispis. Uz pomoć kožarske industrije Vrhnika, Aureo-Celje i europskog Steinbrenera iz Schardinga izrađena je autentična i vrijedna vezica za knjigu.
Sadrži i hrvatske grbove.
Preuzeto:
Valvasor [valva:'zor], Johann Weichard (slovenski Janez Vajkard), slovenski polihistor talijanskoga podrijetla (Ljubljana, 28. V. 1641 - Krško, 19. IX. 1693). Potječe iz plemićke obitelji koja je u XVI. st. došla u Kranjsku iz Bergama (Italija). Nakon studija retorike kod isusovaca u Ljubljani proputovao je Njemačku (1659), Italiju (1669), Afriku, Švicarsku i Francusku, a tijekom 1663-64. borio se protiv Osmanlija u Slavoniji u službi N. Šubića Zrinskoga. Od 1670. studirao je u Lyonu povijest, matematiku, arheologiju, magiju i alkemiju. Godine 1672. vratio se u domovinu te kupio dvorac Wagensberg (Bogenšperk) kraj Litije, u kojem je uredio bogatu zbirku skupljenu tijekom mnogobrojnih putovanja (10 000 knjiga, zbirke umjetnina, rukopisa, grafika, novca, plemićkih grbova, matematičkih instrumenata, artefakata i dr.). Dvorac je pretvorio u kulturno središte u kojem je okupljao sudionike na stvaranju geografsko-povijesno-etnografskoga djela u kojem bi dao cjelovitu sliku Kranjske, a ondje je 1678. također osnovao radionicu i tiskaru za bakrorez te je započeo izdavati kartografska, topografska i historiografska djela o Kranjskoj i Koruškoj. Među njegovim pomagačima bili su P. Vitezović Ritter i više majstora iz Nizozemske i Njemačke. Premda se 1683. ponovno borio protiv Osmanlija na čelu štajerskih odreda, vojna karijera nije mu omela znanstvenu karijeru. Tako je 1687. postao članom Royal Society u Londonu. Međutim, zbog visokih troškova morao je na koncu prodati i dvorac i sve svoje zbirke. Knjižnicu i grafičku zbirku kupio je 1690. zagrebački biskup A. I. Mikulić i time utemeljio Metropolitansku knjižnicu. Grafički se listovi nalaze u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije. Glavna djela: Topografija sadašnje Vojvodine Kranjske (Topographia ducatus Carnioliae modernae, 1679), Cjelovita topografija staroga i sadašnjega Nadvojvodstva Koruške (Topographia Archiducatus Carinthiae antiquae et modernae completa, 1681) i Slava Vojvodine Kranjske (Die Ehre des Herzogthums Crain, 1689). U njegovim su djelima grafički i povijesno obrađeni i pojedini hrvatski gradovi.
Pogledajte sve od autora:
Valvasor, J. W.; Ramschissl, B.
Pogledajte sve od nakladnika: Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana
Pogledajte sve iz područja:
Numizmatika / filatelija / heraldika
