Početna Zagreb O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima

Tkalčić, Ivan Krstitelj: O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima

Autor: Tkalčić, Ivan Krstitelj
Šifra: 314-21-89
Izdavač: Dom i svijet, Zagreb
Godina izdanja: 1999

Dimenzije: 12,50 x 20,50 cm.
Opseg: 145 stranica.
Uvez: meki, plastificiran.
Stanje knjige: odlično.

Biblioteka Boje zavičaja.

Preuzeto s interneta:

Agneza Szabo: Tkalčićeva rasprava o staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima

Povijesna vrela nedvojbeno svjedoče daje grad Zagreb oduvijek, a osobito u doba svoga srednjovjekovlja, bio žarište trgovine i obrta. Osim ustrajnih napora kao i marljivosti njegova pučanstva, u prilog razvoja ovih gospodarskih grana ubrajamo i vrla dobar prometni položaj grada Zagreba. Smješten je na samim obalama rijeke Save i starim cestovnim prometnicama još iz rimskih vremena koje sve na ovaj ili onaj način graviti-raju prema Jadranskom moru te osobito riječkoj luci. Dakako, moderne željezničke prometnice uvedene su postupno tijekom druge polovice 19. stoljeća.
O razvoju stare zagrebačke trgovine kao i njezinim  problemima, usponima i padovima, dakle, uspjesima i neuspjesima, o brojnim dobrim, ali i lošim stranama njezinih sudionika svjedoči i Tkalčićeva rasprava o staroj zagrebačkoj trgovini, koja je u Zagrebu objavljena godine 1909. Riječ je o Tkalčićevu rukopisu kojega je sam Tkalčić čitao na redovitoj sjednici JAZU, danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), na dan 18. listopada 1893. godine. Ipak, taj je rukopis ostao neobjavljen sve do Tkalčićeve smrti, vjerojatno radi toga stoje i sam Tkalčić znao da isti rukopis još nije dovršen. Premda se radi o nedovršenom rukopisu, koji na temelju povijesnih vrela prikazuje razvoj i značenje stare zagrebačke trgovine od 11. pa sve do početka 17. stoljeća Akademija u Zagrebu odlučila je objaviti Tkalčićev tekst, jer su takvi radovi u ondašnjoj historiografiji nedostajali. Premda je danas stanje sasvim drugačije, nakladnici su ipak odlučili ponovno objaviti taj rad, prije svega zbog bogatstva povijesne grade i činjenica koje Tkalčić navodi, a također i zbog toga što navedene činjenice baš u tome djelu zadržavaju sve do danas svoju izvornu vrijednost.
Budući da se radi o već objavljenom djelu, i to prije devedeset godina, bilo je nužno načiniti određene jezične preinake, ali ipak tako da se sačuva izvornost teksta. Naime, dvoglasnik ie, kako se, prema korijenskom pravopisu označavao jat, zamijenjen je glasovnim skupom ije, a korijenski suglasnici zamijenjeni su prema pravilu o promjeni o zvučnosti ili mjestu izgovora. Također su nastavci za lokativ (-h) zamijenjeni današnjima. Dakako, sve je to učinjeno radi lakšeg razumijevanja teksta za današnjega čitatelja. Upravo zato leksik i konstrukcija rečenice nisu dirani. Oni, naime, ne otežavaju razumijevanje sadržaja teksta, a pridonose svekolikom oslikavanju vremena iz kojega tekst potječe i u kojemu je nastao.
Sve ostale neophodne primjedbe dane su u bilješkama ispod teksta, i zbog već navedenih razloga, svedene su na najmanju moguću mjeru.
Valja također istaknuti daje Tkalčićev tekst sada obogaćen odabranim slikovnim primjercima, zatim također i kratkim pregledom sadržaja ponovno objavljenoga teksta te kratkim životopisom Ivana Krstitelja Tkalčića zajedno s njegovom bibliografijom, a koji se nalazi u dodatku na kraju knjige. Sve je to učinjeno u cilju upotpunjenja sadržaja Tkalčićeva rukopisa kao i boljeg upoznavanja povijesti glavnog grada Zagreba, ovoga puta na području razvoja trgovine i obrta.


Pogledajte sve od autora: Tkalčić, Ivan Krstitelj
Pogledajte sve od nakladnika: Dom i svijet, Zagreb
Pogledajte sve iz područja: Zagreb


Česta pitanja

Pogledaj sva česta pitanja

Posljednje kupljeno

Zatvori

Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. Sukladno novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka ažurirali smo naša Pravila privatnosti.

Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići.

Više o Pravilima privatnosti pročitajte ovdje.

Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.