Finkielkraut, Alain: Dolazi glas s druge obale
Autor:
Finkielkraut, Alain
Šifra: 432-22-42
Izdavač: Društvo hrvatskih književnika, Zagreb
Godina izdanja: 2003
Naša cijena
68,00 kn
85,00 kn
| € 9,03
€ 11,28
Dimenzije: 13,00 x 19,00 cm.
Opseg: 97 stranica.
Uvez: meki s preklopom, plastificiran.
Stanje rječnika: odlično.
S francuskog prevela Ksenija Jančin.
Preuzeto:
Filozofsko-politološki eseji u kojima autor promišlja neka žarišna pitanja suvremenoga društva i povijesti uvjetovana ključnim događajima koji su se odigrali u 20.-om stoljeću, a tu kao prijelomnu točku ističe holokaust. U prvome od ovih ogleda on se pita može li se u svijetu u kojem se dogodio Auschwitz povijest više promatrati na hegelijanski način, kao epopeja razuma, istina na djelu, odnosno ispunjenje duha. Zatim na primjeru jedne izvjestiteljske priče o nedavnim događajima na Kosovu i tamošnjim izbjegličkim logorima analizira mogućnosti bitnoga modificiranja stvarnosti uz pomoć modernih medija. Treći esej ukazuje na novu negacionističku logiku, koja izjednačuje rasne zakone Trećega Reicha i nove useljeničke politike suvremenih demokracija. Sljedeći ogled problematizira stav da se čovjekova bit prenosi i stječe odgojem, odnosno kulturom i raspravlja o novom odgoju koji, pod pokroviteljstvom sjećanja, središnje mjesto dodjeljuje priznavanju Drugoga i interkulturalnoj komunikaciji. Peti dio govori o odnosu prema žrtvama holokausta, ali i drugih masovnih zločina koji su se odigrali nakon njega, kao što je npr. Kosovo, dok je šesti potaknut razmišljanjima o Terezinu, utvrđenom češkom gradiću koji je između 1941. i 1945. bio prenapučeni tranzitni logor, kao i uzorni geto s bogatim kulturnim životom, te tako stvarao iluziju o bezazlenosti Hitlerova režima. Knjigu zaključuje ogled o Charovoj i Camusovoj usmaljenosti u svijetu nacističkih zločina.
Opseg: 97 stranica.
Uvez: meki s preklopom, plastificiran.
Stanje rječnika: odlično.
S francuskog prevela Ksenija Jančin.
Preuzeto:
Filozofsko-politološki eseji u kojima autor promišlja neka žarišna pitanja suvremenoga društva i povijesti uvjetovana ključnim događajima koji su se odigrali u 20.-om stoljeću, a tu kao prijelomnu točku ističe holokaust. U prvome od ovih ogleda on se pita može li se u svijetu u kojem se dogodio Auschwitz povijest više promatrati na hegelijanski način, kao epopeja razuma, istina na djelu, odnosno ispunjenje duha. Zatim na primjeru jedne izvjestiteljske priče o nedavnim događajima na Kosovu i tamošnjim izbjegličkim logorima analizira mogućnosti bitnoga modificiranja stvarnosti uz pomoć modernih medija. Treći esej ukazuje na novu negacionističku logiku, koja izjednačuje rasne zakone Trećega Reicha i nove useljeničke politike suvremenih demokracija. Sljedeći ogled problematizira stav da se čovjekova bit prenosi i stječe odgojem, odnosno kulturom i raspravlja o novom odgoju koji, pod pokroviteljstvom sjećanja, središnje mjesto dodjeljuje priznavanju Drugoga i interkulturalnoj komunikaciji. Peti dio govori o odnosu prema žrtvama holokausta, ali i drugih masovnih zločina koji su se odigrali nakon njega, kao što je npr. Kosovo, dok je šesti potaknut razmišljanjima o Terezinu, utvrđenom češkom gradiću koji je između 1941. i 1945. bio prenapučeni tranzitni logor, kao i uzorni geto s bogatim kulturnim životom, te tako stvarao iluziju o bezazlenosti Hitlerova režima. Knjigu zaključuje ogled o Charovoj i Camusovoj usmaljenosti u svijetu nacističkih zločina.
Pogledajte sve od autora:
Finkielkraut, Alain
Pogledajte sve od nakladnika: Društvo hrvatskih književnika, Zagreb
Pogledajte sve iz područja:
Humanističke znanosti / filozofija
