Bosna i Hercegovina

Autor: Ćorović, Vladimir
Šifra: 160-18-30
Izdavač: Srpska književna zadruga, Beograd
Godina izdanja: 1925

Dimenzije: 13,00 x 19,00 cm.
Opseg: 200 stranica.
Uvez: tvrdi, platneni; crveni tisak na rubovima stranica.
Stanje knjige: vrlo dobro.



Sadržaj
  • Uvod
  • Historiski pregled
  • Književnost u Bosni i Hercegovini
  • Kulturne prilike
  • Društveni odnošaji
  • Glavna literatura o Bosni i Hercegovini

Iz Uvoda:
Bosna i Hercegovina su u mnogom pogledu dve najzanimljivije i najsloženije slovenske oblasti na Balkanu. Etnički su, istina, vrlo čiste; čitavo njihovo stanovništvo, sem malog broja došljaka, čine Srbi i Hrvati. Ali, iako su Srbi i Hrvati jedan narod, među njima je ipak bilo izvesnih plemenskih razlika; i s toga etnički čistoća Bosne i Hercegovine nije onakva, kakva je u Srbiji, gde je bio manje-više čist srpski elemenat, ili u Hrvatskoj, gde je bio hrvatski. Te su se razlike, izazvane posebno obrazovanjem na zapadu hrvatske, a na istoku srpske države, javile prilično rano, i to, naravno, kao političke razlike, – tako da je jedan učen vizantski car X veka, Konstantin Porfirogenit, mogao dosta sigurno povući granicu između njih, koja ih je delila na celom području od Plive do Cetine, idući preko Levanjskog Polja. Posle propasti Bodinove države i pošto je Hrvatska izgubila svoju samostalnost, Bosna, od XII veka, počinje da živi zasebnim političkim životom. Kao što se u Dubrovniku Srednjega Veka bio razvio posebni dubrovački patriotizam, tako se vremenom razvija i u Bosni bosanski. Uži pokrajinski interesi privlače svu pažnju bosanskih vladara i njihove vlastele. „Dobri Bošnjani” postaju ideal podanika. Kod takvih ljudi, koji paze više svoje i bosanske interese, polagano iščezavaju ili gube potpuno svoju oštrinu ranije političke razlike. Jedno vreme činilo se čak da je Bosni namenjena historiska misija, da stvori jednu trajniju srpsko-hrvatsku zajednicu. U državničkim planovima velikoga Tvrtka jasno se razvija njegova misao da od Bosne stvori središte jake narodne države, koja bi na jednoj strani obuhvatila Srbe, a na drugoj Hrvate. Da je kojom srećom uspeo, taj Tvrtkov plan, s kraja XIV veka, dao bi nesumnjivo neki stvarniji sadržaj toj srpskohrvatskoj zajednici i učinio bi nam, verovatno, budućnost nešto prijatnijom, nego što je bila u vremenima posle toga. Kad nema dubljih razlika političke se lako izravnjavaju, pošto njih stvaraju interesi, a ne krv i dublja osećanja. U toliko bi, u izvesnom pravcu, bosanska prošlost mogla biti gotovo i poučna.


Pogledajte sve od autora: Ćorović, Vladimir
Pogledajte sve od nakladnika: Srpska književna zadruga, Beograd
Pogledajte sve iz područja: Humanističke znanosti / povijest / područje bivše jugoslavije / tito


Novosti

Česta pitanja

Pogledaj sva česta pitanja

Posljednje kupljeno